Zašto Trump bacio oko na Grenland? Pored svog strateškog položaja, ovo zaleđeno ostrvo posjeduje „kritične resurse“.
2026-01-09 10:35 Zvanični račun Wall Street Newsa
Prema CCTV Newsu, 8. januara po lokalnom vremenu, američki predsjednik Trump izjavio je da Sjedinjene Države moraju "posjedovati" cijeli Grenland, izjava koja je Grenland ponovo dovela u fokus geoekonomskih pitanja.
Prema nedavnom istraživačkom izvještaju HSBC-a, najveće svjetsko ostrvo ne samo da ima strateški geografski položaj, već sadrži i obilne ključne mineralne resurse poput rijetkih zemnih elemenata.
Grenland ima osme najveće rezerve rijetkih zemalja na svijetu (oko 1,5 miliona metričkih tona), a ako se uključe i vjerovatne rezerve, mogao bi postati drugi najveći na svijetu (36,1 milion metričkih tona). Ostrvo također posjeduje mineralne resurse u 29 sirovina koje je Evropska komisija navela kao kritične ili umjereno važne.
Međutim, ključni problem je to što, iako Grenland posjeduje osme najveće rezerve rijetkih zemalja na svijetu, ovi resursi možda neće biti ekonomski isplativi za eksploataciju u bliskoj budućnosti po trenutnim cijenama i troškovima rudarstva. Ostrvo je 80% prekriveno ledom, više od polovine njegovih mineralnih resursa nalazi se sjeverno od Arktičkog kruga, a strogi propisi o zaštiti okoliša održavaju visoke troškove eksploatacije. To znači da je malo vjerovatno da će Grenland postati značajan izvor ključnih minerala u kratkom roku, osim ako cijene roba u budućnosti značajno ne porastu.
Geopolitika ponovo gura Grenland u centar pažnje, dajući mu trostruku stratešku vrijednost.
Interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland nije ništa novo. Još u 19. vijeku, SAD su predložile kupovinu Grenlanda. Nakon što je Trumpova administracija preuzela dužnost, ovo pitanje je više puta pokretano 2019., 2025. i 2026. godine, prelazeći sa početnog fokusa na "ekonomsku sigurnost" na veći naglasak na "nacionalnu sigurnost".
Grenland je poluautonomna teritorija Kraljevine Danske, sa populacijom od samo 57.000 stanovnika i BDP-om koji se nalazi na 189. mjestu u svijetu, što njegovu ekonomiju čini zanemarljivom. Međutim, njegov geografski značaj je izvanredan: kao najveće ostrvo na svijetu, zauzima 13. mjesto po površini među globalnim ekonomijama. Što je još važnije, oko 80% ostrva je prekriveno ledom, a njegov strateški položaj leži između Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Rusije.
HSBC je izjavio da uspon Grenlanda na istaknuto mjesto proizilazi iz kombinovanog efekta tri ključna faktora:
Prije svega, tu su sigurnosna razmatranja. Grenland je strateški smješten između Sjedinjenih Država, Evrope i Rusije, što njegov geografski položaj čini izuzetno vrijednim u vojnom smislu.
Drugo, tu je potencijal pomorskog prometa. Kako klimatske promjene uzrokuju topljenje arktičkog leda, Sjeverni morski put mogao bi postati pristupačniji i važniji, a geografski položaj Grenlanda igrat će ključnu ulogu u budućem globalnom pomorskom pejzažu.
Treće, tu su prirodni resursi. Upravo je to središnji fokus ove diskusije.
Može se pohvaliti nekim od najvećih svjetskih rezervi rijetkih zemalja, s istaknutim udjelom teških rijetkih zemalja, i posjeduje 29 ključnih mineralnih resursa.
Izvještaj pokazuje da, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS) iz 2025. godine, Grenland posjeduje približno 1,5 miliona metričkih tonarijetka zemljarezervi, što ga rangira na 8. mjestu u svijetu. Međutim, Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS) nudi optimističniju procjenu, sugerirajući da Grenland zapravo može posjedovati 36,1 milion metričkih tona rezervi rijetkih zemalja. Ako je ova brojka tačna, Grenland bi postao drugi najveći svjetski vlasnik rezervi rijetkih zemalja.
Što je još važnije, Grenland ima izuzetno visoke koncentracije teških rijetkih zemalja (uključujući terbijum, disprozijum i itrijum), koji obično čine manje od 10% većine naslaga rijetkih zemalja, ali su ključni materijali za permanentne magnete potrebne u vjetroturbinama, električnim vozilima i odbrambenim sistemima.
Pored rijetkih zemnih elemenata, Grenland također posjeduje umjerene rezerve minerala poput nikla, bakra, litija i kalaja, kao i resurse nafte i plina. Američki geološki zavod procjenjuje da se u Arktičkom krugu nalazi otprilike 30% neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog plina.
Grenland posjeduje 29 od 38 „kritičnih sirovina“ koje je Evropska komisija (2023) identificirala kao visoko ili umjereno važne, a GEUS (2023) ove minerale također smatra strateški ili ekonomski važnim.
Ovaj opsežni portfolio mineralnih resursa daje Grenlandu potencijalno važnu poziciju u globalnom lancu snabdijevanja ključnim mineralima, posebno u trenutnom geoekonomskom okruženju u kojem zemlje nastoje diverzificirati svoje lance snabdijevanja.
Rudarstvo se suočava sa značajnim ekonomskim preprekama
Međutim, postoji ogromna razlika između teorijskih rezervi i stvarnih kapaciteta vađenja, a razvoj resursa Grenlanda suočava se s ozbiljnim izazovima.
Geografski izazovi su značajni: Od potencijalnih nalazišta minerala koje je identifikovao GEUS, više od polovine se nalazi sjeverno od Arktičkog kruga. S obzirom na to da je 80% Grenlanda prekriveno ledom, ekstremni vremenski uslovi uveliko povećavaju poteškoće i troškove rudarstva.
Napredak projekta je spor: Uzimajući rudarenje rijetkih zemalja kao primjer, iako nalazišta Kvanefjeld i Tanbreez na jugu Grenlanda imaju potencijal (projekt Tanbreez je postavio početni cilj proizvodnje oko 85.000 tona oksida rijetkih zemalja godišnje od 2026. godine), trenutno ne postoje veliki rudnici u stvarnoj funkciji.
Ekonomska isplativost je upitna: S obzirom na trenutne cijene i troškove proizvodnje, zajedno s dodatnom složenošću smrznutog geografskog okruženja i relativno strogim zakonodavstvom o zaštiti okoliša, malo je vjerovatno da će resursi rijetkih zemalja Grenlanda biti ekonomski isplativi u bliskoj budućnosti. Izvještaj GEUS-a eksplicitno navodi da su za ekonomski isplativo rudarenje grenlandskih nalazišta potrebne više cijene roba.
Istraživački izvještaj HSBC-a navodi da je ova situacija slična naftnoj krizi u Venecueli. Iako Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, samo mali dio je ekonomski iskoristiv.
Priča je slična i za Grenland: ogromne rezerve, ali ekonomska isplativost vađenja ostaje nejasna. Ključ ne leži samo u tome da li zemlja posjeduje robne resurse, već i u tome da li je vađenje tih resursa ekonomski isplativo. Ova razlika je posebno važna u kontekstu sve žešće globalne geoekonomske konkurencije i rastućeg korištenja trgovine i pristupa robama kao geopolitičkih alata.